Na što paziti kada šaljete pripremu za tisak?

Iako danas postoji cijeli niz različitih programa koji služe za grafičku pripremu, danas su najpoznatiji paketi proizvoda dva proizvođača - Corel (www.corel.com ) i Adobe (www.adobe.com ). Najkorišteniji program iz Corelovog paketa je Corel Draw (te nešto manje Corel Paint), a Adobeovog paketa - Photoshop i Illustrator, te Indesign koji je sve popularnija zamjena za nekadašnji broj jedan u DTP svijetu - QuarkXPress.

Iako ljudi vole raditi pripremu i u Microsoftovom paketu, treba posebno istaknuti da Microsoft Word ili Microsoft Powerpoint nisu programi za profesionalnu pripremu. I ako bilo što planirate raditi u njima obavezno nas nazovite da se dogovorimo na koji način ćete nam takvu pripremu dostaviti (najbolji način je takvu pripremu dostaviti u PDF formatu).

Prvo što treba napomenuti je da ovaj tekst nema namjeru učiti ljude kako se radi

u pojedinom programu, za to postoje specijalizirani seminari, knjige ili video-dvdovi eminentnih strucnjaka koji će vas tome naučiti. O tome gdje možete on-line naći besplatne i komercijalne tutorijale - u nekoj od sljedećih kolumni. Cilj ove kolumne je samo skrenuti pažnju na par stvari kojima ćete olakšati posao i sebi, a na kraju krajeva i nama kad budete slali vašu pripremu.

Uputstva koje ćete ovdje vidjeti se baziraju na odličnom tekstu Tomislava Cara koji je objavljen na hr.fido.grafika ( cijeli post možete naći ovdje - hr.fido.grafika ).

Prvo - prije no što krenete raditi bilo što - napravite si model proizvoda. Tako ćete si olakšati izradu gotovog prozvoda time što ćete si vizualno prezentirati konačni izgled proizvoda (veličinu, savijanje, itd.).

Kolorni management u svim programima namjestite na sljedeći način - za RGB profil izaberite Adobe RGB (1998), CMYK profil - Euroscale Coated V2. Za digitalni tisak će to biti dostatno. Ako vaša priprema ide u offsetni tisak - tražite od nas ICC kolorni profil koji ćete upotrijebiti umjesto Euroscale Coated profila.

Fotografije uvijek obrađujte u RGB-u, a kao proof uključite profil koji smo vam dali. Kada ste gotovi s obradom, napravite "convert to profile" pomoću dobivenog profila. Iznimno možete napraviti neke manje korekcije (primjerice sharpen). Na kraju provjerite da su vam sve slike skonvertirane u CMYK.

Ne pretjerujte s rezolucijom slika. Prilagodite sliku konačnom formatu, te rezoluciju slike postavite na 300 dpi za CMYK i Greyscale, te 600 dpi za Lineart.

Kod boja grafičkih elemenata treba paziti na par stvari. Ne birajte boje grafičkih elemenata "color pickerom". Miješajte boje i radite swatchewe. Za razliku od RGB sustava gdje se jedna boja može dobiti samo na jedan način, u CMYK sustavu to nije tako. Istu boju mahom možete dobiti na više načina. Pritom uvijek vrijedi pravilo, manje je bolje. Pokušajte boju "zamiješati" iz dvije umjesto iz tri ili četiri komponente. Umjesto primjerice 6/6/58/44 zamiješajte boju 0/0/58/48, razlika je jedva primjetna. Ovih 1 i 0,5 u boji 1/37/0,5/41 sigurno neće uticati na dizajn, ali može potencijalno zadati poteskoće tiskaru. Maknite tih 1 i 0,5%.

Pokušajte izbjeći pretjeranu upotrebu tankih linija (hairline). Ukoliko ih već morate koristiti, preporučljivo je da budu iz jedne boje. Ako već mora ići na neku obojenu povrsinu (bilo grafički element bilo sliku), pozeljno je da bude 100% crne boje i da ide u overprint.

Ovisno o vrsti tiska, ne koristite presitne fontove, minimalna preporučena veličina fonta je 6-8 tocaka. Nemojte fontove manje od ovih veličina stavljati u negativ. Odnosno, da ne budu na podlozi pa da se mora "izbijati" bijela boja. Također, "pozitiv" fontove te veličine bi bilo idealno napraviti iz crne boje u overprintu ako su na obojenoj podlozi. Ukoliko vec mora biti u "boji", neka ne bude iz više od 2 procesne komponente. U slučaju većih veličina, slobodno se možete dati oduška mašti. Valja istaknuti jos jednu stvar, serifni fontovi su puno "osjetljiviji" od sanserifnih. CRNI TEKST RADITE IZ 100% K BOJE U OVERPRINTU izuzev ako se ne radi o zaista velikom fontu.

Kod proizvoda koji idu na obrezivanje pripazite da napustite elemente dizajna.

Kada radite proizvode sa više teksta, što u pravilu znači višestranične dokumente, koristite aplikaciju za prijelom, a ne aplikaciju za vektrosko crtanje. Iako danas čak i Illustrator ima podršku za višestranične dokumente, to NIJE APLIKACIJA ZA PRIJELOM! Za početak, svaka iole spomena vrijedna aplikacija za prijelom će crne fonteve automatski tretirati kao overprint, dok ćete u vecini aplikacija za vektorsko crtanje to morati zadati ručno, i prije ili kasnije nesto će vam promaknuti.

Pripazite da su vam svi linkovi (slike, i ostali grafički elementi koji se importiraju u aplikaciju za prijelom) na svom mjestu. Da nema "missing linkova".

Ne konvertirajte tekst u krivulje. Time bespotrebno povećavate veličinu dokumenta i kod dokumenata s puno teksta možete izazvati nevolje. Umjesto toga uključite fontove u dokument. To korektno radi svaka aplikacija na tržistu.

Ne koristite "forsirane" rezove. Ukoliko nemate italic rez, neke aplikacije će "silom" od običnog reza napraviti italic, jednostavno će nakositi postojeci rez. Osim što to s dizajnerskog stajališta nije ispravno, u nekim slučajevim, doduše rijetkim, to može uzrokovati problem.

Ukoliko koristite transparencije i sjene (što je isto vrsta transparencija), pripazite da sjena ne ide preko drugog elementa, već da ide ispod njega. Ovo je vrlo često slucaj kod sjena koje idu preko teksta, no vrijedi i za druge grafičke elemente.

Kad izrađujete PDF - tražite od nas "joboption" za distiller. Pomoću njega ćete dobiti PDF prilagodjen našim potrebama. Verzija PDF-a koji tako dobijete je v. 1.3 - u nekim aplikacijama će trebati napraviti "flaten transparency", dok u nekima neće trebati.

Ukoliko PDF radite preko PostScript datoteke koju kasnije distilirate, ubrzajte postupak tako što ćete direktno printati u PDF. Adobeov PDF printer nije ništa drugo doli Distiler engine koji se koristi u Distileru. Nema nikakve razlike osim što je sve skupa brže i manje je koraka gdje postoji sansa da nešto krivo napravite.

Napravite potrebne preflight profile u acrobatu kroz koje ćete propustiti kreirani PDF, opreza nikada dovoljno.

Kada ste napravili PDF, na brzinu vizuelno pregledajte separacije u Acrobatu, tako ćete najbrže vizuelno uočiti greške koje automatski ne možete detektirati.

Za sada toliko. Ako ima kakvih pitanja - slobodno napravite upit na info@grafo-plast.hr